Politika

Velike promjene u centru grada, građani (opravdano?) u strahu?

Autor: 035portal Datum objave: 04.07.2026. u 08:00

Obnova Parka Klasije, jednog od najpoznatijih i najposjećenijih zelenih prostora u Slavonskom Brodu, trebala bi donijeti ljepši, funkcionalniji i pristupačniji javni prostor. No, već nakon svečane dodjele ugovora dio građana ne skriva zabrinutost da bi cijenu uređenja mogla platiti upravo stabla koja desetljećima stvaraju hlad i daju identitet ovom gradskom parku.

Naime, jučer je u Đakovu, tijekom posjeta potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branka Bačića, Gradu Slavonskom Brodu uručen ugovor o financiranju projekta „Uređenje Parka Klasije s hortikulturnim uređenjem“. Ugovor je, u ime Grada, preuzeo pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Ivan Holik.

Projekt se financira kroz Poziv „Razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima“ iz Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027., a njegova ukupna vrijednost iznosi 1.239.691,91 eura. Od toga je 1.053.738,12 eura osigurano bespovratnim sredstvima Europske unije.

Prema projektu, predviđena je obnova dotrajalih i nepropusnih površina, uređenje pješačkih komunikacija, postavljanje propusnih podloga te opsežno hortikulturno uređenje sa sadnjom novih stabala, grmlja i trajnica. Cilj je povećati bioraznolikost, poboljšati mikroklimu, osigurati više hlada te park učiniti sigurnijim i pristupačnijim svim generacijama građana.

No, Park Klasije nije samo još jedna gradska zelena površina. Riječ je o prostoru koji je neraskidivo povezan s poviješću Tvrđave Brod, jednog od najvećih fortifikacijskih kompleksa u ovom dijelu Europe.

Odluka o izgradnji Tvrđave Brod donesena je još 1715. godine, a generalni plan vlastoručno je odobrio princ Eugen Savojski. Gradnja je, zbog političkih, financijskih i tehničkih okolnosti, trajala gotovo šest desetljeća. U prvoj polovici 19. stoljeća na tvrđavskoj glasiji – otvorenom obrambenom prostoru ispred bedema – uređeni su parkovi, a upravo je ostatak tog povijesnog zelenog pojasa danas poznat kao Park Klasije.

Zbog toga svaka intervencija na ovom prostoru nadilazi klasično komunalno uređenje. Klasije nisu samo mjesto svakodnevnih šetnji i odmora Brođana, nego dio kulturno-povijesne cjeline koja gotovo tri stoljeća prati razvoj grada.

Međutim, upravo su najave o zahvatima u prostoru potaknule raspravu na društvenim mrežama.

– Molim te nemoj ništa uređivati... Nažalost, znamo kako će završiti. Označeno je mnogo zdravog drveća za rezanje. Nova stabla neće dati hlada idućih deset do petnaest godina. Rušit će se zbog novih staza kojima će smetati korijenje stabala. Jad i bijeda je ono što se dogodilo gradskom zelenilu prije nekoliko godina – napisao je jedan od građana.

Sličnog je mišljenja i druga Brođanka koja smatra da dosadašnja iskustva s uređenjem gradskih zelenih površina ne ulijevaju optimizam.

– Poznavajući dosadašnje radove po gradu, jadni mi. Uništit će jedino zelenilo u gradu. Vjerojatno će završiti poput "parka" kod tržnice – navela je u komentaru.

Takve reakcije pokazuju da građani nisu protiv uređenja Parka Klasije, nego žele biti sigurni da ono neće značiti gubitak vrijednog drvoreda koji desetljećima čini njegovu prepoznatljivost.

To je pitanje tim važnije jer su upravo veliki zeleni pojasevi u urbanim sredinama danas jedan od najučinkovitijih prirodnih saveznika u ublažavanju posljedica klimatskih promjena. Odrasla stabla tijekom ljetnih mjeseci snižavaju temperaturu zraka, stvaraju prirodan hlad, poboljšavaju kvalitetu zraka i ublažavaju učinke toplinskih valova. Takvu ulogu novo posađeno drveće ne može preuzeti preko noći, nego tek nakon desetljeća rasta.

Upravo zato ostaje za nadati se da će obnova Parka Klasije biti provedena stručno i promišljeno, uz maksimalno očuvanje zdravih stabala. Time bi ovaj projekt doista ostvario svoj cilj razvoja zelene infrastrukture, ali i sačuvao jedan od najvrjednijih povijesnih i krajobraznih prostora Slavonskog Broda. Jer vrijednost Parka Klasije ne mjeri se samo novim stazama, klupama i hortikulturnim zahvatima, nego i stoljetnim krošnjama koje su postale dio identiteta grada te građanima pružaju ono što je u vrijeme sve izraženijih klimatskih promjena možda najvrjednije – hlad, svježiji zrak i kvalitetniji život.